Imamo više nasada graševine od Mađarske, Austrije, Slovačke, Češke, Srbije i Slovenije, a manje od Rumunjske!
Festival Zemlja vina na kojem je predstavljeno 40-tak izlagača iz Slavonije i Baranje te mađarske regije Villany, koji proizvode vrhunska vina i plasiraju ih na domaće, EU i svjetsko tržište, održan je u zagrebačkom hotelu Esplanade 21. listopada 2022. godine.
"Zemlja vina" dio je projekta 'Vinski turizam bez granica-jedinstvena vinsko-turistička destinacija', čiji je nositelj Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), a partneri Turistička zajednica Osječko-baranjske županije i tvrtka vinara iz mađarskog Villanya "Tenkes Nonprofit kft". Projekt je realiziran uz podršku Udruge Graševina Croatica i Osječko-baranjske županije.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak kazao je kako je Festival Zemlja vina prilika da se predstave najbolji vinari iz Slavonije i Baranje, koji proizvode vrhunska vina i plasiraju ih kako na domaće tako i na tržište EU i svijeta. Dodao je da je trend povećanja kvalitete definitivno pozitivan i u tome moramo ustrajati, napominjući kako tome doprinosi i ova manifestacija na kojoj se predstavlja 40-tak vinara iz Slavonije i Baranje, koji imaju dokazanu kvalitetu vina, a sve su uspješniji i u vinskom turizmu.
Zemlja vina bez granica
Zemlja vina, kako je kazao zamjenik ravnateljice HAPIH-a Krunoslav Karalić, spaja najbolja vina 40 vinara regionalne organizacije vinara Slavonije, Baranje i Podunavlja te paralelno s tim vinare s juga Mađarske iz vinogorja Villany sa gastronomskim delicijama istoka Hrvatske, prije svega kulena, ali i drugih mesnih delicija kao što je slavonsko-srijemski podolac, odnosno crna slavonska svinja. "Zemlja vina bez granica projekt je prekogranične suradnje Hrvatska-Mađarska vrijedan gotovo 400.000 eura i Festival Zemlja vina je rezultat tog projekta" - kazao je Karalić.
"Projekt želi naglasiti je graševinu kao našu gospodarski najvažnija sorta koja se proizvodi na gotovo 25 posto površina, što čini blizu 5000 hektara od ukupnih površina domaćih vinograda. A kada govorimo o proizvodnji, to je gotovo 250.000 hektolitara ili 40 posto ukupne proizvodnje domaćih vina na tržištu" - istaknuo je Karalić.
Zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić istaknuo je kako je Zemlja vina projekt koji će još jače brendirati graševinu i turističku ponudu istoka Hrvatske i Osječko-baranjske županije. Naime, posljednjih godina, kako je rekao, u Slavoniji, Baranji i Podunavlju jako se puno s ulaže u proizvodnju i vina, te je ova manifestacija sjajna prilika da se to i pokaže.
Arhivska graševine Kutjeva iz 1985.
Nakon otvorenja, došao je red i na prvu radionicu, koja se odnosila na klimatske promjene i vinogradarstvo regije Slavonije i hrvatskog Podunavlja. Potom je uslijedio Masterclass - vertikalno kušanje kultnih graševina od Kutjeva do Dunava, koje su vodili Saša Špiranec i načelnik Centra za vinarstvo i vinogradarstvo HAPIH-a Darko Cenbaeur, koji je istaknuo da po proizvodnji graševine Hrvatska je sa gotovo 5000 ha ispred Mađarske, Austrije, Slovačke, Češke, Srbije i Slovenije, a iza Rumunjske, koja ima posađenu graševinu na čak 7000 ha. S druge strane, Rumunjska ima vrlo mali broj njezinih etiketa, što je neobično, obzirom da se radi o sorti koja može dati vina od pjenušca do desertnog vina. No, o tome nešto malo kasnije, jer je Špiranec, odmah na početku istraknuo da je terroir taj koji graševinu čini potentnom, što se posebno odnosi na položaj Mitrovac u Kutjea sa kojeg dolaze vrhunske graševine Kutjeva d.d., Kruthakera, Mihalja, Galića, Peraka i dr.
S druge strane, ne zaostaju u tome sazviježđu ni one iz Baranje, odnosno vina Belje, Iločkih podruma, Antunovića, podruma Kolar... Sorta graševina, napominju, kod nas daje 88% vina vrhunske kvalitete, 34% predikata i 18% posto pjenušavih vina...
Vino iz bivšeg Panonskog mora
Kako to izgleda u ''susjednom dvorištu'', odmah iza granice, čuli smo na Masterclassu "Dva lica mađarskog Villanya", koju je vodio Andras Horkay. Samo šest crnjaka - koja nisu bila starija od sedam godina, a koja svake godine prate i brojni Decanteri - bilo je dovoljno da raspamete sva čula.
Šećer pred sami kraj duuuugog dana je bila radionica pod nazivom "Sva lica graševine", od pjenušca do desertnog vina, koju je vodio sommelier Mario Meštrović. Meštrović je krenuo u ''niskom startu'', jer, kako kaže, nije očekivao da će se u dvorani Paris tražiti mjesto više. Na vinskom meniju našla se "prva liga" počevši od Josipovićevog pjenušca Jazz, Siberove graševine koja dolazi iz bivšeg Panonskog mora, kao i one Krauthakera, Peraka i PP Orahovice, koje su bile iznenađenje dana. Nešto manje nas je dojmila Škorina graševina od prije dvije godine, a nismo zaboravili ni izbornu berbu prosušenih bobica vinarije Papak iz 2015. godine.
Prvi zimski Wine&Valk u Baranji
Već je pala noć kada je sommelier Darko Lugarić imao radionicu sa kušanjem ''teške artiljerije'' sastavljene od frankovke, cabernet sauvignona, merlota i drugih bisera Slavonije i Baranje. Njih je predstavila direktorica TZ Osječko-baranjske županije Ivana Jurić, koja je na radionici pod nazivom "Vino kao turistički motiv - zašto posjetiti Zemlju vina?", napomenuvši kako je cilj bio dovesti Zemlju vina u Zagreb, ali i pozvati Zagreb u Zemlju vina, obzirom da ona ima itekako što za pokazati od Daruvara do Iloka, odnosno Kutjeva. Jurić očekuje da će ova manifestacija, ali i niz drugih, poput Wine&Walk-a (koji je na rasporedu već 10. prosinca) i Wine&Bike Tour-a, pridonijeti većem broju posjetitelja Slavonije i Baranje.
Direktor Udruge Graševina Croatica Tomislav Panenić istaknuo je kako su domaća tržišta Zagreba i Zagrebačke županije, jako važno udruženim vinarima. Stoga se žele brendirati kao vinari koji domaćem tržištu nude kvalitetu.
---
Tekst: Marinko Petković, ZnamoKamo
Foto: Irena Lučić
Comments