Održan je peti Zadar Wine Festival. U maloj dvorani Krešimir Ćosić na Višnjiku svoja je vina predstavilo više od 100 vinarija, pretežito domaćih kod kojih su prevladavale autohtone sorte, ali i oko tridesetak stranih vinarija zastupljenih od strane hrvatskih distributera.
Direktor i osnivač Zadar Wine Festivala Ivan Stiblik nije krio zadovoljstvo činjenicom da mu je pošlo za rukom po peti puta u Zadru okupiti sve koji nešto znače u velikom vinskom svijetu. Ovaj rođeni Slavonac iz Đakova, kojeg je najprije posao, a onda i mlada obitelj dovela u Zadar.
Bio je to pun pogodak, jer je u samo pet godina Zadar Wine Festival izrastao u najveću vinsku smotru u Dalmaciji. Već prve godine, Ivan je izvan svih očekivanja završio u plusu, što je bio dobar vjetar u leđa, da bi svake daljnje godine dodatno napredovao. Ove godine je, primjerice, festival upotpunio dojam živom glazbom lokalnih izvođača. „Nisam htio od vinskog festivala raditi koncertne promocije ovih ili onih izvođača, ali je činjenica da se ljudi vole družiti i neformalno opustiti poslije službenog dijela programa, što im je omogućeno u samoj dvorani.“ – objašnjava Stiblik. Naravno, vinske radionice su šlag na torti svakog vinskog festivala, a u Zadru su one održane prije samog festivala tijekom mjeseca ožujka.
Vinski vrt u centru Zadra nudi vina iz cijele regije
Inače, Zadar je zahvaljujući vinariji Fiolić, prošle godine dobio i Wine Garden – bar na otvorenom koji okuplja većinu zadarskih vinarija na jednom mjestu. Smješten u srcu starog grada, preko puta same tržnice Wine Garden je mjesto gdje je veći dio godine, od Uskrsa do Sisveta, moguće uživati u čaši dobrog vina, ali i sudjelovati u vinskim promocijama i degustacijama. Zadarsko zaleđe jedno je od najboljih lokacija u Hrvatskoj za uzgoj vinove loze, o čemu svjedoče vrhunske kupaže svjetskih sorata (merlot, cabernet sauvignon i syrah) napravljene po uzoru na francuske modele. No, oživljavaju u ovom kraju i autohtone sorte, primjerice maraština, koja ovdje daje izvrsne rezultate. Upravo je vinarija Fiolić jedna od vinskih kuća zadarskoga kraja koje su prve uzgojile i tržišno plasirale svoju izvrsnu maraštinu. A ako vas put nanese u Wine Garden, ne propustite kušati i njihove nagrađivane likere od smokve i višnje maraške.
A kada već govorimo o likerima, dobro je znati da je Zadar, ne tako davno, imao na desetke destilerija, a svjetsku slavu dobila upravo (i zasluženo) tvornica Maraskino, koja je pronijela glas o ovoj savršenoj sorti višnje. Još jedna od zadarskih dobrih vijesti je i novootvoreni hotel A'Mare, smješten u samom centru grada, koji je već postao popularan zbog predivnog ambijenta i ukusne spize. Na prostoru ispred hotela planira se napraviti Trg Luke Modrića, jer je upravo ovdje mali Luka za vrijeme Domovinskog rata u njemu napravio svoje prve nogometne korake.
Kraljevski vinogradi sa kraljevskim pogledom
Tijekom trajanja Zadar Wine Festivala skupina novinara iz Zagreba, Virovitice i Zagorja, posjetila je tri vinarije: Kraljevske vinograde u Petričanima, vinariju Željka Vrsaljka u Nadinu te vinariju Bora, Zdravka i Nade Žuže iz Posedarja. Direktor Kraljevskih vinograda Zoran Pantalon ističe da na 47 ha vinograda, koji se spuštaju sve do mora, na dva položaja, mogu proizvesti sjajna vina, koja su svoje ljubitelje naša i u Japanu. Prilikom sadnje vinograda, 2008. godine, odlučili su se na odvažan zahvat melioracije, tj. mljevenja kamene podloge u koju su zatim posađene sadnice vinove loze koje, da bi došle do vode i hranjivih tvari, moraju pustiti korijenje duboko u tlo. Ovaj način sadnje značajno je smanjio prinose, ali je uvelike poboljšao kvalitetu grožđa iz kojih se dobivaju vrhunska vina. Osim samoga tla, velik utjecaj na kvalitetu sirovine ima optimalan jugozapadni položaj, strme padine, zavidna brojka od 250 sunčanih dana godišnje, ali i vjetar koji naizmjenično puše sa Velebita i sa mora, sprečavajući tako mnoge bolesti vinove loze. Glavninu nasada čine autohtone sorte: plavac mali, crljenak i pošip, dok su u manjoj mjeri ovdje introducirane međunarodne sorte (za koje je poznato da u zadarskom zaleđu daju sjajne rezultate) cabernet sauvignon, syrah, merlot, chardonnay i muškat žuti. Uspijeva ovdje i autohtona plavina, a jako dobre rezultate daje i nedavno posađena žilavka. Godišnje se ovdje proizvede oko 250.000 butelja
Nadin - naj eko mjesto u Hrvatskoj
S druge strane, Željko Vrsaljsko odlučio se na sadnju znatno manjeg broja, pretežito crvenih sorti, te na tržni plasman samo tri vinske etikete: Maraštine, Syraha i megapopularne Nadinske rane. Jedan je od prvih nositelja eko markice na zadarskom području, trendu kojem se sve više okreću brojni Zadarski vinari, dok se sam Nadin može pohvaliti titulom naj EKO mjesta u Hrvatskoj, ako računamo omjer površina pod ekološkom proizvodnjom i broja stanovnika. Općenito, Vrsaljko je po mnogočemu pionir u svom vinarskom poslu u koji je krenuo bez prevelike podrške okoline, koja je sa podsmijehom dočekivala većinu njegovih ideja. Danas je on uspješan vinar, sa malom ali kvalitetnom proizvodnjom od oko 30.000 litara vina godišnje dobivenih uglavnom sa 5ha vlastitih vinograda, te donedavno predsjednik Nadinske udruge vinara, organizatora popularnog Nadinskog festivala mladih vina i maslinovog ulja koji svake godine oko blagdana Sv. Nikole okuplja više od 1000 ljudi. „Radim vina da bi ih ljudi pili. Ništa ne čuvam dulje od 5 godina – smatram da za vinara to znači neuspjeh“ – odlučno objašnjava Vrsaljko.
Autohtona svrdlovina i pjenušac od pošipa
Obitelj Žuža, osim nagrađivanih vina, kao što je autohtona svrdlovina ima i tisuću stabala maslina, koje su već prošle godine dale 800 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Tu je i neobični pjenušac od pošipa, proizveden tradicionalnom metodom uz dvije godine odležavanja u boci. Glava vinarije, Zdravko Žuža, po struci je inženjer strojarstva koji ne krije svoju hedonističku osobnost i ponosno ističe kako najviše voli putovati svijetom i otkrivati nova vina. Najdraža mu je sorta sauvignon blanc kojeg je posadio i u svom vinogradu, iako se ne radi o sorti koja je tipična za zadarski kraj, te je od njega proizveo vino po uzoru na prestižne francuske vinarije. U proizvodnji vina desna mu je ruka enologinja Nikolina Paleka, čije znanje i rad u vinariji poštuju i nastoje joj se „što manje miješati u posao“. Žuža ne krije kako je vinarstvo „skup hobi za bogate“, koji puno traži i pritom ne daje nikakvu garanciju uspjeha. Iako im egzistencija ne ovisi o vinu, shavaćaju ga vrlo ozbiljno jer imaju 7,5 ha vinograde i ne otkupljuju grožđe.
Bogata povijest Zadra
Priču završavamo sa foto-mozaikom nastalim u obilasku stare jezgre grada Zadra pod stručnim vodstvom turističke voditeljice Vlatke Pehar – inspirativne žene koja voli, poznaje i uvijek iznova istražuje svoj grad. Vama prepuštamo da sami istražite bogatu povijest grada koji ima ne jednog, dva ili tri već čak četiri! sveca zaštitnika - Sv. Šimuna, Sv. Stošiju, Sv. Zoila i Sv. Krševana
---
Tekst: Marinko Petković, diWine Portal
Pripremila: Irena Lučić, diWine Portal
Foto: Irena Lučić
Comentarios