Na ovogodišnjem jubilarnom 20. Decanter World Awards u Londonu hrvatska vina osvojila su rekordnih 358 medalja od čega je 25 zlata, 129 srebra i 204 bronce. Inače, ove godine je Decanter privukao vinare iz ukupno 57 zemalja, koji su na ocjenjivanje dostavili 18250 uzoraka vina. U toj velikoj brojci, hrvatski vinari sudjelovali su sa čak 480 uzoraka.
Miroslav Polovanec, predsjednik udruge Bregovita Hrvatska, kazao je na prestavljanju nagrađenih vina u zagrebačkoj Laubi, da nakon dva desetljeća ocjenjivanja vina u Londonu trebamo istaknuti najuspješnijeg hrvatskog vinara Borisa Drenškog i njegovu vinariju Bodren iz Zagorja koja je od 2008. do 2014. godine osvojila čak 22 Decanterove medalje, od čega šest zlatnih.
Decanterove medalje najbolji su marketing
Dodao je da su posebno ponosni na činjenicu da su ovogodišnja zlata ponijela dva vina napravljena od autohtonih sorata: Pušipel vinarije Cmrečnjak i mladi Škrlet iz berbe 2022. vinarije Florijanović iz Moslavine. Nadalje, dva zlata osvojila su vina iz susjednih vinograda s istoga međimurskog brega, onoga Mađerikinog, a radi se o Cmrečnjakovom pušipelu Mađerka Sur Lie (2019) i Štamparovog pjenušca Urban White Extra Brut (2020).
Sommelier Mario Meštrović istaknuo je da su hrvatski vinari počeli sve više međusobno dijeliti znanje i više putovati, što znači da su se "stavili u utrku" u velikom vinskom svijetu. Dodao je da su globalne Decanterove medalje jako dobar marketing za domaća vina, jer je to prestižno natjecanje potvrda sve veće kvalitete hrvatskih vina. Meštrović drži da se globalno zatopljenje klime pozitivno odrazilo na vinograde koji pokrivaju devet središnjih hrvatskih županija. S druge strane, smatra da bi sami vinari Bregovite Hrvatske, koja je 2019. godine posljednja stasala u četvrtu regionalnu organizaciju vinara i vinogradara te danas broji blizu sto članova, trebali odrediti koliko, primjerice, odležavaju macerirana orange vina, odnosno kada izlaze na tržište. Time bi podigli kvalitetu vina, ali i osnažili identitet čitave destinacije kao destinacije vinskog turizma i Hrvatsku brendirali kao zemlju kvalitetnih vina.
Škrlet, pušipel i kraljevina Zelina
Vinogradarska regija Bregovita Hrvatska obuhvaća vinogorja Zagorja i Međumurja, Prigorja i Bilogore, Plešivice, Pokuplja i Moslavine. Nju odlikuje velika raznolikost tla u vinogradu i sorti grožđa, a klimatski i pedološki uvjeti naročito pogoduju proizvodnji svježih, elegantnih, laganih i pitkih vina, ali i kompleksnih bijelih i crvenih vina te pjenušaca vrhunske kvalitete. Istina, vinogradi su manjih površina, posađeni većinom na južnim obroncima bregova. U regiji se pretežno uzgajaju bijele, internacionalne vinske sorte, kao što je rajnski rizling, pinot sivi i bijeli, graševina, sauvignon bijeli i chardonnay koji daju vrlo dobra i odlična vina. Udomaćila se jako dobro i graševina, koja daje poletnija vina u odnosu na one iz Slavonije. Tu su i autohtone sorte, kao što je škrlet, pušipel (moslavac) ili pak kraljevina. Od crnih sorti najznačajnije su frankovka, pinot crni, portugizac i cabernet sauvignon. Specifičnost Bregovite Hrvatske su manje, obiteljske vinarije koje su uspješno spojile vinski turizam i ugostiteljstvo pa je tako prvu Michelinovu zvjezdicu u ovoj regiji nedavno dobila vinarija Korak sa Plešivice.
Meštrović ističe da Bregovita Hrvatska nudi široku lepezu vina za svačiji ukus i džep, odnosno prigodu. Vinari znaju da zbog malih serija imaju priliku njegovati posebne stilove vina: od svježih, vrhunskih pjenušaca do crvenih vina laganijeg tijela. Naime, regija je vrlo raznolika i stoga vrlo zanimljiva svim vinoljupcima koji u velikoj ponudi traže nešto novo i drugačije. Veliki izazov za vinare Bregovite Hrvatske su ekološki vinogardi, koji su kod nas i krenuli iz okolice Sv. Ivana Zeline, još prije 30 godina, a sada ima eko vinara i na Plešivici, Međimurju i Kutini, koji su već krenuli i putem biodinamike.
---
Tekst: Marinko petković
Pripremila: Irena Lučić, diWine Croatia
Foto: Irena Lučić
Comments